Turski kulturni centri Yunus Emre u Zagrebu, Sarajevu, Prištini, Mostaru i Skoplju zajedno su organizirali Večer poezije Yunusa Emrea

Polaznici tečaja turskog jezika Instituta Yunus Emre te mladi mladi pjesnici i pisci iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore, Albanije te Makedonije sudjelovali su 21. travnja u programu na društvenim mrežama kulturnih centara čitajući na svojim i turskom jeziku pjesme Yunusa Emrea.

Program je počeo govorom predsjednika Instituta Yunus Emre, prof. dr. sc. Şerefa Ateşa, koji je rekao da Institut u svim državama, u kojima djeluje, radi s ljubavlju te da pročitanim djelima Yunusa Emrea osnažujemo još više prijateljske mostove, a turskim, jezikom ljubavi i tolerancije, približavamo svoju kulturu drugim i drugačijim kulturama. Ateş je spomenuo da su vrlo bitna događanja povodom Godine Yunusa Emrea, koju su obznanili predsjednik Republike Turske, Recep Tayyip Erdoğan, i UNESCO na 700. godišnjicu smrti Yunusa Emrea, kao i jednostavan jezik u koji je Yunus Emre pretočio ljudske osobine, koje je stekao istražujući sebe tijekom teškog razdoblja u kojem je živio. Osim toga, rekao je da je u ovo vrijeme pandemije koronavirusa, koji je zahvatio cijeli svijet, teško uskladiti svoje navike i prevladati trenutne poteškoće. Stoga je, prema riječima i srcu Yunusa, potrebno preispitati svijet u kojem živimo i iznova odgovoriti. Mi, kao Institut Yunus Emre, nastavljamo sa svojim aktivnostima kako bi, hraneći se plodovima Yunusovih stoljetnih, dubokih misli, zadržali ideju mira i prijateljstva.

Moderator je bio pjesnik i pisac iz Skoplja, Seyhan Yakupi Bağdat, a upriličeno je i predavanje „Ljubav i mistika Yunusa Emrea“ prof. dr. sc. Metina İzetija sa Sveučilišta u Tetovu, u Sjevernoj Makedoniji.

Prema İzetiju, Yunus Emre je mislioc koji je u teškom razdoblju turski doveo do jezika dubokoumnih misli. Izjavio je da je ljubav Yunusa Emrea ljubav prema Bogu, odnosno ljubav u misticizmu znači živjeti s Bogom. To nadilazi vjeru. A da bismo razumjeli ljubav Yunusa Emrea, osim teorijske ljubavi trebamo se približiti Bogu. Naglasio je da pjesme na najbolji i najljepši način iskazuju ljubav, da sufizam ne stvara umjetnost radi umjetnosti te da se voljeni žele približiti jer je ljubav na daljinu nemoguća. Osim toga, İzeti je rekao da misticizam ima pozitivan utjecaj na balkanske muslimane i nemuslimane, što je moguće vidjeti u poeziji, narodnim pjesmama, pjesmama, u ponašanju za stolom te u ljubavi prema djeci. Naglasio je da na virtualni svijet treba gledati kao na vozilo koje ljude približava, pomoću kojeg se može ostvariti misija zbližavanja, baš kao što je to i misticizam.

İzeti je, izjavivši da je u balkanskoj književnosti jasno moguće vidjeti Yunusove riječi, ustvrdio kako su tragovi Yunusa prisutni prije svega u bosanskoj i albanskoj književnosti, a pogotovo onoj napisanoj nakon 2. svjetskog rata.

Za kraj je İzeti rekao da je davanje imena Institutu prema Yunusu Emreu vrlo znakovito jer je pričanje o društvenom miru, ljudskoj ljubavi, ljubavi prema ljepotama života i vjeri kao izvoru ljudske duše zapravo njegov odraz.

Tijekom programa smo čuti i ilahije bosanskog umjetnika Latifa Močevića te hrvatsku Matildu Pudić koji su uglazbili pjesme Yunusa Emrea.

Godina 2021. je 700. godišnjica smrti Yunusa Emrea te je proglašena Godinom Yunusa Emrea.